Po 12. put za redom u župnoj crkvi sv. Patra i Pavla u Svetom Petru u Šumi održana je minule nedjelje “Maša po starinski”, smotra starocrkvenog pučkog pjevanja na kojoj je nastupilo 10 zborova iz Istre, Zagreba, Slavonije, Dalmacije, Slovenije i Njemačke. Smotru su otvorili pjevači Crkvenog pjevačkog društva sv. Cecilije župe Uznesenja Blažene djevice Marije iz Kaštel Lukšića. Slijedeći križ, ušli su u crkvu pjevajući “Pomiluj mene Bože”, “Evo drvo križa”, “Puče moj”, “U Gospodina mučenja” i “Svetoj žrtvi Uskrsnici”.
Pučka pjesma kao umjetničko djelo
Pred baroknim oltarom pavlinskom umjetnika Pavla Riedla i čudotvornom slikom Majke Božje Čenstohovske prvi je zapjevao domaći zbor župe sv. Patra i Pavla pjesmama “Ponizno ovdje pokleknimo” i “Marijo za Bogom”. Nakon Supetaraca novigradski zbor “Lavanda”, redoviti sudionik ovog susreta, otpjevao je pjesme “Čist da si” i “Zdravo morska zvezda”. Zagrebački XTET u renesansnom je duhu otpjevao “Oče naš dobri”, “Odzivam se Isuse” i “Oče naš”. Njihova izvedba visokog i profinjenog umjetničkog izražaja predstavila je pučku pjesmu kao umjetničko djelo koje se u ovom slučaju našlo u rukama odličnih i dobro uvježbanih vokala profesionalnih izražaja.
Crkveni pjevački zbor župe sv. Agneze iz Medulina izveo je koralnu misu – “Gospode”, “Svet” i “Jaganjče”. Iz Slovenije iz Kopra i na ovogodišnju “Mašu po starinski” došla je Pevska skupina Schola coralis Ivstinopolitana koja je izvela koral “Ave maria” i pjesme “Dan od gneva Pregara” i “La madonina del mare”. Pjevačice koje djeluju u sklopu Crkvenog pjevačkog zbora župe sv. Leopolda Mandića iz Virovitice otpjevale su “Hote slupa”, “Ah, Isuse mili” i “Isusove ruke raskriljene su”, koliko se god u njihovoj izvedbi osjetio slavonski melos, još se više u pjesmama Crkvenog pjevačkog zbora iz Raklja u pjesmama “Sudac gnjivan” i “Anđeo gospodnji” osjetio istarski folklor. Crkveni pjevački zbor sv. Mihovila iz Žminja izveo je himan Božićne velike večernje i “Svjati Bože” staru liturgijsku pjesmu koja se pjeva u istočnoj i zapadnoj crkvi. Zanimljiv je bio nastup Crkvenog pjevačkog društva sv. Cecilije župe Uznesenja Blažene djevice Marije iz Kaštel Lukšića kojim je, izvodeći pjesme “Prosti moj Bože”, “Zdravo zvizdo mora”, “Marijo, Marijo” i “Stipan jur blaženi” na najbolji način pokazano kako se dalmatinska klapska pjesma razvila iz starocrkvenog pjevanja, ali i koliko je dalmatinska klapska pjesma obogatila liturgijsko pjevanje. Smotru je zaključio Pjevački zbor iz Wiela im Rhein u Njemačkoj koji je otpjevao “Zvona” Bruna Krajcara, “Großer Gott wir loben dih” i za kraj zajedno s publikom svima poznatu pjesmu “O mila Majko nebeska” iz molitvenika znamenitog biskupa Jurja Dobrile.
Liturgija na hrvatskom jeziku
Kroz program susreta vodio je Ivica Dundović koji je na kraju koncerta podsjetio kako je hrvatska crkvena glazbena baština toliko bogata jer su Hrvati davno dobili povlasticu da se u liturgiji mogu služiti narodnim jezikom, dok se drugdje liturgija slavila na latinskom i grčkom jeziku. Hrvati su bili jedini narod u Katoličkoj crkvi koji su imali povlasticu u liturgiji služiti se hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom i to prije Drugoga vatikanskog sabora (1962.-1965.), kada se i u drugim zemljama uvoditi narodni jezik u liturgiju. Tu povlasticu služenja crkvenoslavenskim jezikom i glagoljicom u bogoslužju hrvatska crkva dobile je još u vrijeme pape Inocenta IV. sredinom 13. stoljeća. Druženje s lijepim starinskim crkvenim napjevima zaključio je Mario Bratulić, načelnik Općine Sveti Petar u Šumi koji je, zahvalivši svim izvođačima, zahvalio i publici koja vjerno prati ovu smotru i svima koji pomaži da se ona održava, ponajprije Gradu Zagrebu pokrovitelju “Supetraskog kulturnog ljeta” u sklopu kojeg se i održava “Maša po starinski” te Ministarstvu kulture RH i Istarskoj županiji koji podržavaju ovaj program.
(www.glasistre.hr)